Page 5 - zagorska_brosura

This is a SEO version of zagorska_brosura. Click here to view full version

« Previous Page Table of Contents Next Page »

Kaj su jeli naši stari?

Najčešće su se pripremala različita variva (grah s kiselim zeljem, repom ili ječmenom kašom), ili pak neke od brojnih juha po kojima je zagorska kuhinja poznata. Juhe su se kuhale u posebnim zemljanim zdjelama, medenicama, a radile su se gotovo od svega što je bilo pri ruci – od krupice, buče, poriluka, kelja, octa, krumpira, masla, jaja, mlijeka, šljiva, vrhnja, vina...

Uobičajeni dnevni jelovnik stare zagorske hiže počinjao je jed-nostavnim, kaloričnim jutarnjim obrokom. Za doručak su se uglavnom jeli žganci od kukuruznog brašna preliveni mlijekom, kavom od ječma, maslacem, čvarcima, lukom prepečenim na masti ili prežganom juhom. Spremala su se i jaja: pečena na masti (cvr-tje) ili pečena i pomiješana s brašnom (prežetina), a neizostavna poslastica bili su sir i vrhnje s komadićima domaćeg špeka. Oko podneva bi na stol stizao objed. Najčešće su se pripremala razli-čita variva (grah s kiselim zeljem, repom ili ječmenom kašom), ili pak neke od brojnih juha po kojima je zagorska kuhinja poznata. Juhe su se kuhale u posebnim zemljanim zdjelama, medenicama, a radile su se gotovo od svega što je bilo pri ruci – od krupice, buče, poriluka, kelja, octa, krumpira, masla, jaja, mlijeka, šljiva, vrhnja, vina... Večera je, prema svim pravilima modernog nutricionizma, servirana rano, s prvim mrakom, kao lagani obrok kojim su se do-vršavali ostaci od ručka ili se prezalogajili suhi sir, žganci ili stepka, prokuhana surutka sa svježim mlijekom i udrobljenim kukuruznim kruhom ili brašnom. Večernje su gozbe bile samo u danima velikih radova u poljima i vinogradima, kada se naporno radilo cijeli dan te se za bogati stol koji nije oskudijevao pečenim mesom sjedalo tek nakon što su poslovi bili obavljeni. Večera nakon berbe grožđa tradicionalno je počinjala varmeđijskom juhom, a o cijelom je ritu-alu ovako 1886. pisao Ksaver Šandor Gjalski u svojoj zbirci pripo-vjedaka „Pod starim krovovima“: „A mi u slatkoj tromosti sjedimo oko stola i vučemo u se tečni vonj 'varmeđijske juhe', ove za berbu apsolutno propisane čorbe, koju Cintek u kutu do vrata vadi iz ogromna lonca u košari, pa gotovo s vještinom kakova fratarskoga kuhtića grabi u tanjure. I kad se blagovanje začelo, prvi časovi prolaze u potpunoj tišini, koju samo prekida glasno srkanje..“.

Blagdansko obilje

Najraskošnija trpeza prostirala se za blagdane, kada se cijela obitelj u radosti okupljala oko stola. O Božiću, Uskrsu, Jurjevu, Tjelovu te drugim katoličkim blagdanima pripremala su se najbolja jela i pritom se zaboravljalo na neimaštinu. Na Božić je vladalo posebno izobilje: kokoši, pure, guske, govedina, božićna svinjska pečenka, razne juhe, furguš (kiselo zelje sa suhim mesom), sla-nina, mlinci, krvavice, salata od krumpira i cikle... i bogat izbor slatkog: kolači od sira, gibanice, božićno pecivo, kuglof od oraha i maka, a jedna od neizostavnih, zdravih poslastica bio je i med s češnjakom. Buđenje proljeća i Uskrs donosili su druga jela na blagdansku trpezu: uskršnja se košara najprije nosila u crkvu na blagoslov, pa su poslije toga šunke, kobasice, mladi luk i jaja blagovali još slasnije. Koliko je dobre volje i optimizma bilo u siromašnim zagorskim hižama potvrđuje i navada da se prvog dana nove godine za objed nikad ne priprema kokošje meso, jer kokoš nogama grebe unazad, pa bi dolazeća godi-na cijela mogla biti loša. Stoga je svinja, čije noge stalno ruju prema naprijed, bila omiljenim izbo-rom za novogodišnju pečenku i zalog za bolju godinu. Takva obiteljska okupljanja bila su znatno više od pukog uživanja u jelu. Štoviše, blagdani su u Zagorju – kako nekoć, tako i danas – prave svetkovine zajedništva.

Zagorje _ Gastroturizam 2011 Zagorje _ Gastrotourism 2011 8 _ Uvod Introduction _ 9

Page 5 - zagorska_brosura

This is a SEO version of zagorska_brosura. Click here to view full version

« Previous Page Table of Contents Next Page »